Sunce i zaljubljenost obično nas zateknu – potpuno nespremne. Crvenilo je također tu, i kod leptirića u trbuhu, i kod UV zraka... A što dulje ostaje u sjećanju, slomljeno srce ili izgorena leđa? Ne tvrdimo da dermatolozi nisu romantični, ali zacijelo bi se jednoglasno složili – koža pamti zauvijek.
Preparati sa zaštitnim faktorom nisu samo must have ljetni proizvod; njihovo korištenje trebalo bi nam postati navika tijekom cijele godine. Osobe koje se drže preporuka dermatologa kreme sa SPF-om nanose i tijekom zime, ali mnogima od nas one se u torbi nađu isključivo na ljetovanju, kad u kupaćem kostimu lovimo zavodljivu brončanu nijansu...
No, niti se se na suncu treba pržiti između 11 i 16 sati, niti za „trackanje“ kremama s UV zaštitom treba čekati sunčanje na plaži, što može biti iznimno stresno za kožu. A šteta koju uzrokuje nije mala: UVA zrake, primjerice, prodiru doboko u dermis, stvaraju slobodne radikale i mogu izazvati promjene na stanicama. Krivac su i za fotostarenje, koje je posljedica promjene strukture elastičnih i kolagenih vlakana, zbog čega dolazi do gubitka čvrstoće kože te pojave bora. UVB zrake čine pak 5 posto UV zračenja koje dopire do nas. Za razliku od prvih, ne prodiru kroz oblake i staklo, ali prolaze kroz epidermu: zaslužne su za preplanulost, no imaju i (blago rečeno) nelijepe učinke: uzrokuju opekline, alergijske reakcije i rak kože. Zbog toga se, odgovorno tvrde dermatolozi, treba zaštititi i od UVA i od UVB zraka.
Treba li nam faktor 50 ili smo mirni i s 30
A kako se pripremiti za sunce, koje nam, ne zaboravimo, donosi i brojne benefite – poput dobrog raspoloženja i vitamina D?
Osim nanošenja zaštitne kreme, dobro je konzumirati što više voća i povrća bogatog vitaminima A, C i E te suplemente koji će kožu ojačati iznutra. Premda se te mjere nekima čine pretjeranima, većina se liječnika slaže da bi kvalitetne formule sa SPF-om trebale biti glavni stup skincare rutine. Kako odabrati proizvod koji najbolje odgovara našoj koži?
Zahtjevi koje kupci stavljaju pred kozmetiku iznimno su visoki, no formule nove generacije uspješno ih ispunjavaju: ne samo da nude jaku zaštitu, već odgovaraju i poprilično razmaženom ukusu suvremenog potrošača – lagane su teksture pa se jednostavno razmazuju i ne začepljuju pore, a sadrže i brojne druge bonuse poput hidratacije i anti-ageing učinka.
Razlika između zaštite koju osiguravaju niski faktori i one koju obećavaju oni visoki zaista je minimalna. Faktor 30, recimo, apsorbira oko 92-93 posto zraka, dok faktor 50 apsorbira 97 posto. Zašto nam je zimi dovoljna „petnaestica“? Jer se mnogo manje znojimo, ne kupamo se i ne sunčamo – pa je za lice obično dovoljan i zaštitni faktor uklopljen u kozmetiku poput pudera ili obojene kreme. Naravno, ljubitelji skijanja u planine se neće uputiti bez „pedesetice“, bar oni koji ne žele hiperpigmentacije, prerano ostarjelu kožu ili još nešto gore.
Kako pravilno nanijeti SPF
Idealno bi bilo proizvod sa zaštitnim faktorom nanositi svaka dva sata, a ako vrijeme provodimo u vodi ili se jako znojimo, i češće. Najbolje je kremu aplicirati još prije nego što iziđemo iz kuće, jer ćemo se tako u miru posvetiti i osjetljivim mjestima koja tijekom brzinskog mazanja vani obično zaboravimo – poput vrata, usana i ušiju. Otkrit ćemo vam i savjet za koji možda niste čuli: s našim Powder Me SPF-om svoju zaštitu možete nadograditi i ako imate make-up.
Kako izbjeći hiperpigmentacije
Pjegice koje se pojave na nosu tijekom godišnjeg odmora mnogi smatraju šarmantnima, no mrlje koje nam kao podsjetnik na ljeto – i nedovoljno mazanje kremama za sunčanje – ostanu i tijekom zime nisu toliko šarmantne. Što su uopće hiperpigmentacije i zašto nastaju? Te lokalizirane promjene u pigmentaciji kože, koje se od ostatka tena razlikuju po tamnijoj nijansi, rezultat su prekomjernog nakupljanja pigmenta melanina.
Melanin je naziv za grupu prirodnih pigmenata nastalih oksidacijom aminokiseline tirozina u stanicama koje se nazivaju melanociti – a one se nalaze u koži, kosi i očima te su zaslužne za njihovu boju. Melanin je inače prirodna zaštita od UV zračenja pa tamnopute osobe mogu podnijeti dulje izlaganje suncu bez opeklina, no to, naravno, ne znači da osobama s tamnim tenom ne treba SPF. Brojni su razlozi nastanka hiperpigmentacija – neke nastaju pod utjecajem hormona (primjerice, melazma kod trudnica), neke se javljaju kao odgovor tijela na upalu, a neke uzrokuje – sunce. Premda ih mnogi nazivaju „staračkim pjegama“, smeđe se mrljice mogu javiti već u dvadesetima. No, istina je da nas vizualno postaruju jer nam koža izgleda oštećeno, „istrošeno“, a uz mladost se ipak povezuje ujednačen i blistav ten.
Dobar SPF je, dakle, prvi stupanj anti-age njege, osiguranje za svježinu i sjaj za kojima čeznemo još dugo nakon dvadesetih.